Foto: Guliver

1. Nije zlato sve što sja 
Kada mora izabrati između dva udvarača, Levina i Vronskog, 18-godišnja Kiti misli da bi šansu trebala dati onom tko je zgodniji i šarmantniji. No iako Vronski s njom koketira, zaljubljuje se u Anu Karenjinu, a na kraju ih obje ostavlja slomljena srca. S druge strane, Levin isprva djeluje ekscentrično, ali se kroz knjigu dokazuje kao pouzdani partner.

2. Brzanje s brakom nije mudro 
Statistike upućuju da su se godine za stupanje u brak oba spola značajno pomaknule s početka dvadesetih na kraj ove dekade. Lav Tolstoj u svojem poznatom književnom djelu ne proriče taj trend, ali svakako piše o problemima s kojima se suočavaju svi koji prolaze krut sistem upoznavanja i udvaranja. Primjerice, Levin koji se u knjizi oženi tek s 32. godine je najsretniji svojom odlukom od svih drugih likova.

3. Razvod bi trebala biti društveno prihvatljiva opcija 
Broj razvoda u današnje doba je toliko visok, da su brojni parovi razvili mentalitet gdje se ne žele niti udati. Iako bi ljubitelji pisane riječi imali manje dramatičnih scena za istraživanje i čitanje, autor “Ane Karenjine“ i nekoliko njegovih likova bili bi mnogo sretniji da su imali opciju razvoda na raspolaganju.

4. Život (ni)je fer 
Ponekad je primamljivo požaliti se da život nije fer, ali iz Tolstojeve perspektive to nije produktivno. On misli da je sudbina zacrtana, pa možemo promijeniti tek naš način na koji se nosimo sa svojom sudbinom.

5. Romantika i prava ljubav postoje 
Priča o Ani Karenjini je tragedija, jer glavni lik riskira i svoj život kako bi slijedila svoje srce. No to ne znači da romantika i prava ljubav ne postoje. Usred drama, u knjizi se nalazi i trenuci iskonske sreće. Levin je primjerice zaokupljen s Kiti od trenutka kada ju spazi, pa iako na početku imaju problema s brakom, u konačnici si zajedničkim snagama stvore ugodan život.

6. Rutina ne mora biti dosadna 
Ljudi bi trebala uživati u svojim malim ritualima i obavezama ako im to predstavlja sreću. U knjizi je Levin često ismijavan zbog svojeg stila života. Umjesto tračanja i odlazaka u operu, on radije bira fizički rad na svojem imanju, dizanje u rano jutro i šetanje po zelenim pašnjacima.

7. Jednostavan život može biti prekrasan 
Jedan od razloga zašto je Levin najpozitivniji lik u romanu “Ana Karenjina“ očituje se u činjenici što se ne smatra gospodarom, već osobom koja će ravnopravno raditi uz svoje sluge.

Vječna priča koja moćno istražuje sposobnost za ljubav koja uzburkava ljudsko srce, dok rasvetljava raskošno društvo kakvo je bilo carska Rusija. Radnja se dešava 1874. godina. Živahna i lepa, Ana Karenjina (Kira Najtli) ima sve ono na čemu bi joj pozavidele žene iz tog doba; ona je Karenjinova žena (Džud Lou), visokog vladinog činovnika kome je rodila sina, a njen položaj u društvu Sankt Petersburga ne može biti viši. Ona će otputovati u Moskvu kad dobije pismo od svog brata Oblonskog (Metju Makfadan), u kome moli Anu da dođe i pomogne mu da spasi njegov brak sa Doli (Keli Mekdonald). Na tom putu, Ana će upoznati groficu Vronski (Olivija Vilijams), koju će na železničkoj stanici dočekati sin, zanosni konjički oficir Vronski (Eron Tejlor-Džonson). Kad Anu upoznaju s Vronskim, među njima će odmah sevnuti varnica koju ni on ni ona neće moći da ignorišu.