Ozbiljne laži koje crpe i narušavaju naše emocije ili povjerenje nisu bezazlene. U nastavku pročitajte znakove po kojima možete prepoznati laže li vam neka osoba u lice.

1. ‘Obmanjujuće zadovoljstvo’. Uvriježeno je mišljenje da zahvaljujući mirkoekspresijama možemo otkriti laže li nam netko. To su kratki izrazi lica koji otkrivaju namjerno prikrivenu emociju. Međutim, suzbijanje emocije ne znači nužno da netko laže – možda samo prikriva tjeskobu u neugodnim situacijama ili skriva šok.

Kada osoba uistinu izgovara laž, na licu će joj se pojaviti izraz koji se naziva ‘obmanjujuće zadovoljstvo’. Popraćen je smiješkom ili uzbuđenim vrpoljenjem koje je rezultat iščekivanja uspješne laži. Takva laž stvara osjećaj uzbuđenja u osobi koja ju izgovara.

2. Skretanje pogleda. Prekidanje kontakta očima još je jedan znak laganja. Lažljivci znaju da rade nešto krivo i zato prekidanjem kontakta očima umanjuje osjećaj krivnje. Laganje zahtjeva puno kognitivne i emotivne energije pa simultano držanje kontakta očima izaziva preopterećenje i tjera ih da skrenu pogled.

Naravno, treba razlikovati bezazleno skretanje pogleda usred razgovora i ovo uzrokovano lažima – potonje je naglo i puno češće od običnog prekida kontakta očima.

3. Neusklađene geste. Riječi su laži, ali tijelo govori istinu. Ako vas poslodavac uvjerava da će vam sutra isplatiti plaću, ali pritom sliježe ramenima tada znate da ćete plaću ipak čekati malo dulje.

4. Priča u strogom kronološkom redu. Kada vam lažljivci pokušavaju prodati priču, ona je obično uvježbana od početka do kraja prema kronološkom redoslijedu. Ako vam se čini da slušate laži, iskoristite jedan jednostavan trik koji vam može pomoći da uvidite jeste li u pravu.

Ubacite se u razgovor s pitanjem koje će poremetiti kronološki slijed događaja: ‘Aha, kažeš da si ga tada vidio u autu, a što ono dogodilo prije toga?’ To bi moglo poremetiti tok misli lažljivcu koji nije spreman na popunjavanje rupa u svojoj priči.

5. Prekomjerna upotreba formalnih riječi u neformalnim situacijama. Kada netko koristi 50 riječi tamo gdje ih je dovoljno samo 10, možda pokušava kompenzirati svoju laž. ‘U svjetlu dane situacije može se kategorički tvrditi da nikada nisam i nikada neću uzeti tvoj ručak iz zajedničkog uredskog frižidera’ umjesto jednostavnog ‘nisam pojeo tvoj ručak’ znak je da možda ipak sumnjičite pravo krivca za ukradeni ručak.

6. Distanciranje. Osoba koja govori istinu koristit će osobna imena u svojoj priči dok će osoba koja laže izgovarati impersonalne fraze poput ‘neka žena’ ili ‘jedan čovjek’.

7. Loša ‘vibra’. Lažljivci se jako trude kako bi ispali ‘iskreni’. Smiju se u pravim trenutcima i izgovaraju prave riječi u pravo vrijeme. Međutim, rezultat je razgovor koji često djeluje neprirodno i lažno, a upravo to i jest. Ako osjećate da vam netko prodaje lažnu priču, velika je vjerojatnost da se upravo to i događa.