Novinarstvo postoji od 17. vijeka, te kao i u mnogim područjima žene nisu uvijek bile prisutne u prvoj generaciji profesije. Pisanje je dobilo epitet „poštenog“ posla za žene, nego druge djelatnosti u to vrijeme. Postoji nekoliko imena novinarki i urednica koje su svojim postupcima prokrčile put za one nakon njih?

Clare Hollingworth – neustrašiva ratna dopisnica, prva osoba koja je javila vijest o početku Drugog svjetskog rata. Hollingworth je tek sedam dana radila za britanski Daily Telegraph kada se odvezla na granicu između Poljske i Njemačke i primijetila brojna oklopna vozila i artiljeriju spremnu za invaziju Poljske. Njenim danas poznatim i jednostavnim riječima („Rat je počeo!“) nisu vjerovali ni britanski ambasador ni urednik novina za koje je radila dok nije slušalicu telefona ispružila kroz prozor, da mogu čuti zvuke vojske. Hollingworth je kasnije izvještavala iz Turske, Grčke, Egipta, Alžira (u vrijeme kada žene nisu bile akreditovane kao ratni izvještači), te iz Palestine, Vijetnama i Hong Konga. Umrla je u januaru 2017. u 105. godini.

Ann Franklin – Prva žena urednica novina, Franklin je novine „The Rhode Island Gazette“ preuzela od svog muža i njegovog brata, Benjamina Franklina. 1736. od skupštine Rhode Islanda tražila je i dobila dozvolu da otvori štampariju, da bi mogla izdržavati svoju porodicu, te tako postala službena štamparka kolonije Rhode Island.

Nellie Bly – Ikona istraživačkog novinarsta, Bly je živjela u 19. vijeku i napravila nekoliko podviga nezamislivih za to vrijeme, a i danas: nezadovoljna izvještavanjem o umjetnosti i modi, temama ocijenjenim pogodnim za žene novinarke, Bly je otputovala u New York, gdje je Josepha Pulitzera nagovorila da je zaposli u New York Worldu, nakon čega se dobrovoljno prijavila u kliniku za mentalne bolesti kako bi otkrila kako se tretiraju pacijentkinje, što je rezultiralo knjigom „Deset dana u ludnici“ i istragom i reformama institucije. Bly je tokom svoje novinarske karijere intervjuirala sufražetkinje, raskrinkavala korumpirane političare i, inspirisana knjigom Julesa Verna, obišla svijet za 72 dana.

Milena Preindlsberger Mrazović – Prva zabilježena novinarka u Bosni i Hercegovini, Mrazović je bila porijeklom iz Hrvatske, a školovala se u Budimpešti. Jedna od osnivačica Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Mrazović je pisala na njemačkom jeziku o bosanskohercegovačkim temama. Surađivala je sa listom Bosnische Post od njegovog nastanka, a 1889. postaje i urednica i izdavačica lista.

Marija Jurić Zagorka – Književnica i prva hrvatska profesionalna novinarka. Zagorka je pisala za list “Obzor” i ušla u njegovo uredništvo na preporuku Josipa Jurja Strossmayera, ali skrivajući činjenicu da je žena. Kada su urednici završili u zatvoru, preuzela je uređivanje lista. Godine 1925. pokrenula je Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene. U svojim tekstovima, Jurić se borila protiv diskriminacije i germanizacije i zagovarala ženska prava.

Jill Abramson – Prva izvršna urednica New York Timesa u 160 dugoj tradiciji ove novine, često se spominje po svom komentaru: „Sanjam o vremenu kada će se prestati govoriti ‘prva žena u…’“. Abramson je tokom svoje karijere radila kao istraživačka novinarka za Wall Street Journal i politička kolumnistica za Guardian, a 2012. se našla na petom mjestu Forbesove liste najmoćnijih žena.