Koliko košta ljepota?

Košta, crno iz nečijih nokata, bilo babe koji dobro rinta, bilo muža koji rinta da uloži u svoju ženu, bilo žene koja sama rinta da sebi zaradi da bude lijepa.

Kome?

Prvo sebi, mahali, bivšem, budućem, zbog radi toga da bude u trendu…

Ljepota je postala imperativ današnjeg društva. Ako nisi lijepa- oho ti se oho.

A kako znaš jesi li lijepa?

E to ti kažu društvene mreže brojem lajkova, srcadi, izbečenih očiju kada “okačiš” neku sliku.

Skuplje od biti žena, je biti lijepa žena.

Lijepa moja, dok frizura, dok nokti, dok obrve, dok trepavice, dok krpice, dok torbice, dok perlice, dok mašnice, dok cipelice, dok kremice, dok šminkice, dok usnice, dok gumice za borice, dok parefemi, dok treneri, dok, dok , dok ti se na zavrti u glavi. Ima toga dok još koliko hoćeš, ali DOKada ćemo tako.

I prije su žene bile lijepe, mnogo lijepe, ali nisu trošile bogatstva na svoju ljepotu. Mazale su lice puterom ili ga nisu mazale, imale su jedan karmin u neseseru, jednu maskaru i možda rumenilo. Ako ga nisu imale, imale su karmin od kojeg su ga pravile. Mirisale su na proljeća, na ubrano cvijeće, na pokošenu travu, na lahor…danas i parfemi imaju neka prijeteća imena, naređivačka.

Majke su svoje kćerke učile lijepim manirima, kako da budu dame, da nikada ne pokažu puno…

Čemu mi danas da učimo svoje kćerke? Pitam se? Šta god da uradimo, teško da možemo nešto  protiv “HEY GUYS” autoriteta. Kako se našminkati sa samo 100 proizvoda, kako doručkovati, kako ručati, kako oprati kosu, kako se obući za samo 1000 eura, kako prepisati na testu…strah me svega što dolazi.

Da li je ispravnije da te učim kako se pravi burek i sarma ili da te učim da samo u životu treba da budeš lijepa jer burek i sarmu motaju one koje nisu lijepe za one koje su lijepe?

Znam, ne znaš odgovor, kao ni ja. Ali možda ni burek ni sarme nisu više u modi. Nisu, u modi je gutati vatu da budeš sita, mršava i lijepa.

Ništa, shvatila sam. Moram te naučiti da voliš svoje obrve, svoje trepavice, da se znaš

zarumeniti, da voliš svoje bore, da mirišeš na mladost, da ti vjetar bude najdraži frizer, da nosiš cipele plesalice i šetalice, da ti mašne i tašne nisu potrebne dok za ruku vodiš prijatelje, da ti  treneri u životu budu  dobre knjige… Znam, teško je to, mnogo, ali je i mnogo jeftinije i zdravije, mila moja.

Autor: Selma Hadžimusić-Karić