Stiže sezona prehlada i gripa: Kako pobijediti viruse

558
avaz.ba

Sapun i voda skoro za polovinu smanjuju vjerovatnost obolijevanja od prehlade. Na neočišćenim kvakama, tastaturama, bankomatima i telefonskim slušalicama virusi mogu preživjeti i po sedam dana, a na neopranim rukama najmanje tri sata.

Nos i usta- Ako nam je koji virus ušao u nos, usta ili oči, jer smo kod higijene bili površni ili zato što je neko kihnuo u nas, naša najbolja odbrana je snažan imunološki sistem. Oboljet ćemo tek kada on zakaže. Naravno da je najpametnije spriječiti virusu put već na prvoj stanici! A kako postupiti ako već kišemo i šmrcamo? Operimo ruke čak i onda kad nam se čini da su čiste. Ako samo 10 sekundi temeljito peremo ruke, odstranit će se čak 99 posto virusa, a za najučinkovitiju zaštitu perimo i sapunajmo ruke 20 sekundi. Zatim ih isperimo i osušimo papirnatim peškirom te njime zatvorimo slavinu. Preporučujemo da u javnim toaletima papirnatim peškirom otvorite i zatvorite vrata te ugasite svjetlo. Za pranje je primjeren bilo kakav sapun, jer svi sapuni ispiru viruse s kože, ali ih nijedan ne uništava tek tako.

Redovno vježbanje- Redovno vježbanje potiče imunološki sistem, i to tako jako da rekreativni sportisti koji vježbaju četiri puta sedmično, u godini imaju čak četvrtinu manje prehlada nego ljudi koji se skoro nimalo ne kreću. Ali, pazite, u sportu nije dobro pretjerivati.

Utvrđeno je, naime, da, ako sedmično potrošimo više od 3.000 kalorija zbog vježbanja, imunološki sistem slabi umjesto da jača. Dovoljna je i živahna šetnja pet puta sedmično od po 30 minuta. Slušajmo svoje tijelo i vježbajmo zbog užitka.

Više manjih obroka – Dobrom radu imunološkog sistema najviše ćemo doprinijeti uravnoteženom prehranom, bogatom lokalno proizvedenim voćem i povrćem.

Jedite više manjih obroka češće nego kada ste zdravi. Zapamtite da oči igraju veliku ulogu u poticanju apetita. Ako pred vama stoji tanjir koji je prepun, vjerovatno neće izgledati privlačno ako ne možete jesti. Podijelite hranu u manje obroke, jer ćete tako više pojesti. Jedite namirnice kao što su orašasti plodovi, jogurt ili svježe voće i povrće.

Šta ako je gripa- Ako smo prehlađeni, onda nas, osim kihanja i kašljanja, odnosno prehlade, boli i grlo, a tjelesna temperatura samo je lagano, ako i uopće povišena. Ako nas, međutim, trese groznica, bole mišići i skroz smo na kraju snaga, onda imamo gripu. Za svaki slučaj moramo posjetiti ljekara te provjeriti da nismo možda dobili bakterijsku infekciju.

Cijeđeni sokovi- Kako bi se izbacili toksini iz limfnog sistema, treba piti što više tekućine, ponajviše vode i čaja. U tu svrhu stručnjaci posebno preporučuju cijeđene sokove, pogotovo tokom sezone zimskih prehlada i gripe. Sokove možete napraviti od raznog povrća i povrća (peršun, brokula, mrkva, jabuka, blitva, krastavac, limun…).

Bijeli luk –U bijelom lukom nalazi se više od 100 biološki aktivnih tvari, uključujući i jedinstvene spojeve sumpora, od kojih su neki ključni u jačanju imuniteta.

Sok sirovog bijelog luka učinkovit je u dezinfekciji manjih rana. Ako vam problem zadaje atletsko stopalo, namažite kritična mjesta zgnječenim sirovim bijelim lukom, on je djelotvorniji u borbi protiv gljivica od mnogih poznatih farmaceutskih preparata. Bijeli luk pomoći će vam u borbi protiv gripe i prehlade.

Jogurt i kefir – Uravnotežena crijevna flora ključna je za zdravlje organizma. Naučnici se danas sve više slažu s tim da imunitet počinje u crijevima. Dobre bakterije štite nas od gripe i prehlade, artritisa, alergije, astme, čak i od nekolikih vrsta raka. Jogurt, kefir i kiseli kupus najbogatiji su prirodni izvori probiotika. Možete nabaviti i već gotove probiotike u kapsulama ili prahu. Da biste ojačali imunitet, redovno unosite probiotičke bakterije u organizam. Kombinirajte ih u svakodnevnoj prehrani i zdravlje će vam biti neizmjerno zahvalno.