Jedno od najaktuelnijih pitanja za ženska ljudska prava u Bosni i Hercegovini je upravo pitanje većih kazni za počinioce žrtava nasilja i seksualnog nasilja u porodici.
Na bosanskohercegovačkim prostorima ovo je svakodnevna pojava, o kojoj se ne priča
O ovoj temi smo razgovarali sa Aminom Berić, Udruženje ” Žene ženama”, Adisom Zahiragić Udruženje žena sudija, te Aleksandrom Petrić, izvršnom direktoricom Fondacije “Udružene žene” Banja Luka.
Istraživanje koje je uradila zadovoljna.ba je da Bosna i Hercegovina raspolaže sa adekvatnim pravnim zakonima. Sa aspekta zakona, možemo reći da je sve u redu, jer je sam okvir zakona usklađen po međunarodnim standardima. BiH ima odgovarajući pravni okvir, sa potpisanim međunarodnim konvencijama, koji su vezani za nasilje u porodici, a to je Istanbulska konvencija.
Pored toga što imamo odgovaraju zakonski okvir, taj zakon se ne poštuje u BiH. Imamo pitanje svijesti izvršavanja zakona, jer smo patrijarhalno društvo. Problem je u tome, da kada se sude ova krivična djela, sudije nisu dovoljno osviještene da pristupe rješavanju o ovim djelima. Kaznena politika o ovim djelima, Nasilja u porodici, se uglavnom kreće oko uvjetnih kazni počiniocima krivičnog djela. Sudije ne daju dovoljan značaj ovoj problematici.
Uticati na svijest sudija
Radeći na edukaciji, sudija, tužioca i ostalih zakonodavnih tijela, osjetio se vrlo mali pomak, ali to procentualno zauzima jako mali broj žrtava. Uglavnom vodeći se ideologijom da je bosanskohercegovačko društvo patrijarhalno, i da nasilje u porodici ako se i desi, o tome se ne priča. Svijest sudija žena treba da bude bolja, i može da uradi mnogo toga, a to na žalost nije tako.
Bosanskohercegovačke žene su zatvorene po pitanja prijavljivanja nasilja u porodici, i bilo kakvog vida nasilja, upravo zbog samog patrijarhalnog odgoja, jer u svim kaznenim postupcima koji su se vodili počinilac šeta slobodno, bez kazni (samo uvjetne kazne). Sve navedeno govori da smo mi zemlja apsurdistana, kazale su nam gošće portala zadovoljna.ba
Kampanja “Zaustavimo nasilje i seksualno nasilje nad ženama i djecom u BiH”, tretira problem neadekvatne kazne za počinioce nasilja i seksualnog nasilja. Neusklađenosti krivičnog zakonodavstva sa Istambulskom konvencijom o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, te Lanzarote konvencije o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe, kao i Konvencijom UN/a (te Zakonom o zabrani diskriminacije i Zakonom o ravnopravnosti polova BiH).
